Izvješće o autonomnoj urbanoj zračnoj teretnoj industriji 2025: Dinamika tržišta, tehnologijske inovacije i strateške prognoze. Istražite ključne trendove, regionalne lidere i prilike za rast koje oblikuju sljedećih 5 godina.

• Izvršni sažetak & Pregled tržišta
• Ključni tehnološki trendovi u autonomnoj urbanoj zračnoj teretnoj dostavi
• Konkurentski krajolik i vodeći igrači
• Prognoze rasta tržišta 2025–2030: CAGR, analiza volumena i vrijednosti
• Regionalna analiza: Sjedinjene Američke Države, Europa, Azijsko-pacifička regija i nove tržišne ekonomije
• Izazovi, rizici i regulatori
• Prilike i strateške preporuke
• Buduća perspektiva: Inovacije i evolucija tržišta
• Izvori & Reference

Izvršni sažetak & Pregled tržišta

Tržište autonomne urbane zračne teretne dostave spremno je za značajnu transformaciju 2025. godine, potaknuto brzim napretkom tehnologije bespilotnih zrakoplova (UAV), regulatornim napretkom i rastućom potražnjom za učinkovitim logističkim rješenjima u posljednjem kilometru. Autonomna urbana zračna dostava odnosi se na korištenje bespilotnih zračnih vozila — obično poznatih kao teretni dronovi — za prijevoz robe unutar metropolitanskih područja. Ovaj segment tržišta se pojavljuje kao kritična komponenta šireg ekosustava gradske zračne mobilnosti (UAM), nudeći rješenja za izazove gradske gužve, brzine isporuke i održivosti.

U 2025. godini, globalno tržište autonomne urbane zračne dostave predviđa se da će doseći procjenu od približno 1,2 milijarde dolara, s godišnjom stopom rasta (CAGR) koja prelazi 20% do 2030. godine, prema McKinsey & Company. Ključni pokretači uključuju proliferaciju e-trgovine, potrebu za brzim isporukama u gusto naseljenim gradovima i sazrijevanje omogućavajućih tehnologija poput navigacije potpomognute umjetnom inteligencijom, naprednih baterijskih sustava i robusnih komunikacijskih mreža.

Glavne logističke i tehnološke tvrtke — uključujući UPS Flight Forward, Amazon Prime Air i DHL Express — aktivno provode pilot projekte i šire autonomne operacije zračne dostave u urbanim sredinama. Ove inicijative podržane su evolucijom regulatornih okvira, pri čemu agencije poput Federalne uprave za zrakoplovstvo (FAA) i Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA) uvode smjernice za operacije izvan vizualne linije (BVLOS) i gradske dron koridore.

Krajolik tržišta karakteriziran je mješavinom established aerospace tvrtki i inovativnih startupa, poput Volocopter i Matternet, koji razvijaju teretne dronove specijalizirane za određene namjene i integrirane logističke platforme. Strateška partnerstva između proizvođača dronova, davatelja logističkih usluga i lokalnih vlasti ubrzavaju pilot projekte i komercijalna lansiranja, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, Europi i dijelovima Azijsko-pacifičke regije.

Unatoč svojoj budućnosti, sektor se suočava s izazovima povezanim s integracijom zračnog prostora, javnom prihvaćenošću i razvojem infrastrukture. Međutim, uz nastavak ulaganja i regulatornu podršku, autonomna urbana zračna dostava očekuje se da će postati mainstream logističko rješenje, preoblikujući gradske opskrbne lance i omogućujući brže, zelenije i fleksibilnije usluge dostave do 2025. godine i dalje.

Ključni tehnološki trendovi u autonomnoj urbanoj zračnoj teretnoj dostavi

Autonomna urbana zračna dostava brzo transformira logistički krajolik, koristeći napredne tehnologije za omogućavanje učinkovitog, bezkontaktne i skalabilnog kretanja tereta unutar metropolitanskih područja. Do 2025. godine, nekoliko ključnih tehnoloških trendova oblikuje evoluciju i usvajanje autonomnih rješenja urbane zračne dostave.

• Napredna AI i strojno učenje za navigaciju: Integracija sofisticiranih AI i algoritama strojnog učenja poboljšava sposobnosti donošenja odluka u stvarnom vremenu autonomnih zračnih vozila (AAV). Ovi sustavi omogućuju dinamičku optimizaciju ruta, izbjegavanje prepreka i prilagodljivo planiranje letnih putanja, čak i u složenim gradskim okruženjima. Tvrtke poput UPS Flight Forward i Wing implementiraju AI-pokretane platforme za poboljšanje operativne učinkovitosti i sigurnosti.
• Sustavi sljedeće generacije baterija i pogona: Poboljšanja u gustoći energije baterija i hibridnim tehnologijama pogona produžuju domet i kapacitet tereta urbanih dronova. Inovacije u čvrstim baterijama i laganim materijalima omogućuju dulje vrijeme leta i podržavaju veći teret, kako je istaknuto u nedavnim istraživanjima Nacionalne laboratorije za obnovljive izvore energije (NREL).
• 5G i Edge Computing za povezivost u stvarnom vremenu: Uvođenje 5G mreža i infrastrukture edge computing pruža ultra-nisku latenciju i veliku propusnost potrebnu za komunikaciju u stvarnom vremenu između dronova, kopnenih stanica i sustava upravljanja zračnim prometom. Ova povezanost je kritična za sigurnu koordinaciju flote i brze reakcije na promjene urbane situacije, prema Ericssonu.
• Sustavi upravljanja urbanim zračnim prometom (UATM): Razvoj integriranih UATM platformi olakšava sigurnu koegzistenciju autonomnih teretnih dronova sa pilotiranim zrakoplovima i drugim vozilima urbane zračne mobilnosti (UAM). Regulatorna tijela i industrijski savezi, poput Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) i Federalne uprave za zrakoplovstvo (FAA), provode pilot projekte digitalnog upravljanja zračnim prostorom kako bi podržali skalabilne operacije dronova.
• Sigurni podaci i protokoli kibernetske sigurnosti: Kako se mreže urbane zračne dostave šire, provode se robusne mjere kibernetske sigurnosti za zaštitu integriteta podataka, sprječavanje neovlaštenog pristupa i osiguranje otpornosti autonomnih sustava. Industrijski standardi se razvijaju, uz smjernice organizacija poput Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO).

Ovi tehnološki trendovi kolektivno pokreću sazrijevanje autonomne urbane zračne dostave, pozicionirajući je kao temelj sljedeće generacije gradske logistike i otpornosti opskrbnog lanca u 2025. godini.

Konkurentski krajolik i vodeći igrači

Konkurentski krajolik tržišta autonomne urbane zračne dostave u 2025. godini karakteriziran je brzim tehnološkim napretkom, strateškim partnerstvima i povećanom regulacijskom angažiranošću. Sektor doživljava ulazak i etabliranih aerospace divova i inovativnih startupa, od kojih svaki konkurira za vodeće mjesto na tržištu koje se očekuje da će dostići višemilijardne procjene u sljedećem desetljeću. Ključni igrači fokusiraju se na razvoj pouzdanih, skalabilnih i troškovno učinkovitih autonomnih zračnih teretnih rješenja prilagođenih gustim urbanim sredinama.

Među vodećim igračima, Boeing i Airbus su iskoristili svoje opsežno iskustvo u zrakoplovstvu za razvoj autonomnih teretnih dronova i platformi urbane zračne mobilnosti (UAM). Boeingova podružnica, Aurora Flight Sciences, postigla je značajan napredak u težim autonomnim vozilima, dok se Airbusov CityAirbus program širi na teretne aplikacije. Ovi incumbenti imaju koristi od uspostavljenih opskrbnih lanaca i regulatornih odnosa, što im daje konkurentsku prednost u certifikaciji i implementaciji.

Startupi poput Elroy Air i Sabrewing Aircraft Company remete tržište s namjenski dizajniranim autonomnim teretnim dronovima sposobnim nositi terete u rasponu od 150 do 500 funti na urbanim i prigradskim rutama. Sustav Chaparral tvrtke Elroy Air, na primjer, osigurao je komercijalne ugovore s pružateljima logističkih usluga i prolazi kroz pilot operacije u odabranim gradovima SAD-a. Rhaegal zrakoplov tvrtke Sabrewing cilja na srednje udaljene logističke usluge, nudeći hibridno-električni pogon za produženi domet i smanjene emisije.

Tehnološke tvrtke također ulaze u ovu borbu. Wing, podružnica Alphabet-a, proširuje svoje operacije isporuke dronovima kako bi uključila i malu teretnu dostavu, koristeći svoje iskustvo u isporuci na posljednjem kilometru i autonomnoj navigaciji. U međuvremenu, UPS Flight Forward i DHL Express provode pilote autonomnih rješenja zračne dostave kako bi poboljšali svoje urbane logističke mreže.

Strateške suradnje oblikuju tržište, s partnerstvima između proizvođača dronova, logističkih tvrtki i pružatelja urbane infrastrukture. Regulativni angažman se intenzivira, dok tvrtke blisko surađuju s Federalnom upravom za zrakoplovstvo i Europskom agencijom za sigurnost zračnog prometa kako bi osigurale vrste certifikata i operativna odobrenja. Do 2025. godine, konkurentski krajolik ostaje dinamičan, s inovacijama, usklađenošću s regulativom i operativnom skalabilnošću kao ključnim diferencijatorima među vodećim igračima.

Prognoze rasta tržišta 2025–2030: CAGR, analiza volumena i vrijednosti

Tržište autonomne urbane zračne dostave spremno je za značajno širenje između 2025. i 2030. godine, potaknuto brzim napretkom u tehnologiji dronova, regulatornim napretkom i povećanom potražnjom za učinkovitim logističkim rješenjima u posljednjem kilometru u urbanim središtima. Prema projekcijama McKinsey & Company, segment gradske zračne mobilnosti (UAM) logistike, koji uključuje autonomne teretne dronove, trebao bi postići godišnju stopu rasta (CAGR) od približno 25% tijekom ovog razdoblja. Ova robusna rast podržava skaliranje pilot programa u komercijalne operacije, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, Europi i dijelovima Azijsko-pacifičke regije.

Što se tiče tržišne vrijednosti, MarketsandMarkets procjenjuje da će tržište gradske zračne mobilnosti za teret dosegnuti procjenu od 3,5 milijardi dolara do 2025. godine, s projekcijama koje ukazuju na porast na preko 10 milijardi dolara do 2030. godine. Ova putanja rasta pripisuje se sve većoj integraciji autonomnih zračnih vozila u gradske opskrbne lance, posebno za vrijeme osjetljive i visokovrijedne robe. Volumen autonomnih letova urbane zračne teretne dostave očekuje se da će eksponencijalno rasti, s PwC prognozom da bi godišnje isporuke dronovima u urbanim sredinama mogle premašiti 1 milijun do 2030. godine, u usporedbi s desetinama tisuća u 2025. godini.

• CAGR (2025–2030): 25%–28% (globalni prosjek, s višim stopama u Azijsko-pacifičkoj regiji zbog brze urbanizacije i rasta e-trgovine)
• Tržišna vrijednost: 3,5 milijardi dolara (2025) do 10+ milijardi dolara (2030)
• Volumen tereta: Od desetinama tisuća godišnjih letova u 2025. godini do preko 1 milijun do 2030. godine

Ključni pokretači uključuju širenje e-trgovine, napore u ublažavanju gradske gužve te podržavajuće regulatorne okvire od agencija poput Federalne uprave za zrakoplovstvo (FAA) i Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA). Ulazak velikih logističkih i tehnoloških igrača, uključujući UPS i Amazon, očekuje se da će dodatno ubrzati usvajanje i skalabilnost tržišta.

Regionalna analiza: Sjedinjene Američke Države, Europa, Azijsko-pacifička regija i nove tržišne ekonomije

Regionalni krajolik za autonomnu urbanu zračnu dostavu u 2025. oblikovan je različitim regulatornim okruženjima, spremnošću infrastrukture i potražnjom na tržištu širom Sjedinjenih Američkih Država, Europe, Azijsko-pacifičke regije i novih tržišnih ekonomija.

Sjedinjene Američke Države ostaju na čelu, potaknute robusnim investicijama i podržavajućim regulatornim okvirima. Sjedinjene Američke Države, posebno, koriste progresivni pristup Federalne uprave za zrakoplovstvo (FAA) integraciji bespilotnih zrakoplova (UAS), s pilot programima u gradovima poput Dallasa i Los Angelesa. Glavni logistički igrači poput UPS-a i FedEx-a aktivno provode pilote autonomnih rješenja zračne dostave, koristeći urbane dron koridore i napredne sustave upravljanja zračnim prometom. Sjedinjene Američke Države predviđaju se da će činiti više od 35% globalnih prihoda od autonomne urbane zračne dostave u 2025. godini, potpomognute visokom penetracijom e-trgovine i zrelim opskrbnim lancem (Grand View Research).

Europa se karakterizira harmoniziranim regulatornim pristupom kroz Europsku agenciju za sigurnost zračnog prometa (EASA), koja je uspostavila zajedničke standarde za gradsku zračnu mobilnost. Gradovi poput Pariza i Hamburga provode pilote autonomnih teretnih dronova, podržani javno-privatnim partnerstvima i financiranjem EU. Međutim, regija se suočava s izazovima vezanim uz gužvu u zračnom prostoru i stroge regulative o privatnosti. Unatoč tim preprekama, očekuje se da će Europa zauzeti otprilike 25% tržišnog udjela u 2025. godini, s fokusom na održive, tihe električne vertikalne uzletno-sletne (eVTOL) platforme (Europska agencija za sigurnost zračnog prometa).

• Azijsko-pacifička regija najbrže raste, predvođena Kinom, Japanom i Južnom Korejom. Civilna avijacija Kine (CAAC) ubrzala je odobrenja za komercijalne dronove, a tvrtke poput EHang implementiraju autonomne teretne dronove u urbane logističke mreže. Vladina inicijativa Japana pod nazivom “SkyHub” i pametni gradski projekti Južne Koreje dodatno potiču usvajanje. Očekuje se da će ova regija postići godišnju stopu rasta (CAGR) koja nadmašuje 20% do 2025. godine, potaknuta brzim urbanizacijom i vladinom podrškom (Mordor Intelligence).
• Nove tržišne ekonomije u Latinskoj Americi, Bliskom Istoku i Africi nalaze se u ranoj fazi, s pilot projektima u gradovima poput Dubaija i São Paula. Regulatorna neizvjesnost i ograničena infrastruktura ključne su prepreke, ali potencijal za preskočiti tradicionalnu logistiku je značajan, posebno u gusto naseljenim ili teško dostupnim urbanim područjima (PwC).

U cjelini, 2025. godina donijet će Sjedinjene Američke Države i Azijsko-pacifičku regiju kao vođe u implementaciji i razmjeru, dok Europa naglašava regulatornu harmonizaciju i održivost, a nove tržišne ekonomije istražuju pilot projekte s pogledom na dugoročnu transformaciju.

Izazovi, rizici i regulatori

Implementacija autonomnih sustava urbane zračne dostave u 2025. suočava se s kompleksnim krajolikom izazova, rizika i regulatornih razmatranja koja bi mogla značajno utjecati na usvajanje tržišta i operativnu skalabilnost. Jedan od glavnih izazova je integracija autonomnih zračnih vozila u gusto naseljen zračni prostor, koji je već prepun pilotažnih zrakoplova, dronova i drugih zračnih sustava. Osiguranje sigurne i učinkovite uprave prometa zahtijeva napredna rješenja za upravljanje zračnim prometom bespilotnih zrakoplova (UTM), koja su još uvijek u razvoju i podložna su evoluciji standarda od strane vlasti poput Federalne uprave za zrakoplovstvo (FAA) i Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA).

Rizici od kibernetskih napada također su bitna zabrinutost. Autonomna zračna vozila za teret snažno se oslanjaju na softver, senzore i povezanost, što ih čini ranjivima na hakerske napade, provale podataka i kvarove sustava. Potencijal za cyber napade ne samo da ugrožava sigurnost tereta nego također predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti, što zahtijeva robusne okvire kibernetske sigurnosti i praćenje u stvarnom vremenu, kako je naglašeno u smjernicama Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST).

Regulatorna neizvjesnost ostaje značajna prepreka. Iako su odobreni pilot programi i ograničene komercijalne operacije u odabranim regijama, sveobuhvatni regulatorni okviri za potpuno autonomne, operacije izvan vizualne linije (BVLOS) još su uvijek u razradi. Nedostatak usklađenih međunarodnih standarda otežava prekogranične operacije i usporava širenje mreža urbane zračne dostave. Prema Međunarodnoj organizaciji za civilno zrakoplovstvo (ICAO), globalno usklađivanje u pogledu certifikacije, sposobnosti i operativnih protokola još uvijek je daleko.

Javna prihvaćenost i društvena dozvola za rad također su ugroženi zbog zabrinutosti oko buke, privatnosti i potencijalnih nesreća u urbanim sredinama. Incidenti koji uključuju dronove ili autonomna vozila mogu brzo erodirati povjerenje javnosti i izazvati strožije regulative, što smo vidjeli u nedavnim reakcijama na poremećaje uzrokovane dronovima na velikim zračnim lukama (Civilna uprava Velike Britanije).

• Integracija s postojećom infrastrukturom za logistiku i dostavu posljednjeg kilometra ostaje tehnički i ekonomski izazovna, osobito u gradovima s kompleksnim rasporedima i ograničenim prostorima za slijetanje.
• Okviri osiguranja i odgovornosti za autonomne operacije su nedovoljno razvijeni, stvarajući neizvjesnost za operatore i ulagače (Lloyd’s of London).
• Regulative o okolišu vezane uz emisije, buku i odlaganje baterija postaju strože, zahtijevajući kontinuirane inovacije u dizajnu vozila i operacijama (EPA Sjedinjenih Američkih Država).

U sažetku, iako je potencijal autonomne urbane zračne dostave značajan, prevladavanje ovih višeslojnih izazova zahtijevat će koordinirane napore među dionicima industrije, regulativama i tehnološkim pružateljima tijekom 2025. i dalje.

Prilike i strateške preporuke

Sector autonomne urbane zračne dostave spreman je za značajan rast u 2025. godini, potaknut brzim napretkom u tehnologiji dronova, regulatornim napretkom i rastućom potražnjom za isporukama istog dana i sljedećeg sata u gusto naseljenim gradovima. Dok e-trgovinske divovi i pružatelji logističkih usluga nastoje prevladati gradske gužve i smanjiti vrijeme isporuke, autonomna zračna rješenja postaju transformacijska snaga u logistici posljednjeg i srednjeg kilometra.

Prilike:

• Regulatorna podrška: Nekoliko nacionalnih zrakoplovnih vlasti, uključujući Federalnu upravu za zrakoplovstvo i Europsku agenciju za sigurnost zračnog prometa, provode pilote okvire za operacije izvan vizualne linije (BVLOS) i koridore urbane zračne mobilnosti. Tvrtke koje aktivno surađuju s regulatorima i sudjeluju u pilot programima mogu osigurati prednost na tržištu.
• Urbane logističke partnerstva: Suradnja s gradskim vlastima i glavnim logističkim igračima poput UPS-a i DHL-a nudi prilike za integriranje autonomne zračne dostave u postojeće opskrbne lance, posebno za visokovrijednu, vrijeme osjetljivu robu.
• Tehnološka integracija: Napredci u navigaciji potpomognutoj umjetnom inteligencijom, izbjegavanju sudara i sustavima upravljanja flotom omogućavaju sigurnije i učinkovitije operacije. Tvrtke koje ulažu u vlastiti softver i tehnologije senzora mogu diferencirati svoje ponude i osigurati premijsku cijenu.
• Razvoj infrastrukture: Potreba za gradskim vertiportima, stanicama za punjenje i servisnim čvorištima pruža prilike za pružatelje infrastrukture i razvijače nekretnina da uspostave ključne točke u mreži urbane zračne logistike.
• Utjecaj na okoliš i društvo: Autonomni električni dronovi nude alternativu s nižim emisijama u odnosu na tradicionalne dostavne kombije, usklađujući se s ciljevima održivosti urbanih općina i korporativnih klijenata. Ovo može otvoriti pristup zelenim fondovima i mogućnostima javno-privatnog partnerstva.

Strateške preporuke:

• Ulaganje u usklađenost s propisima: Alocirati resurse za osiguranje usklađenosti s evolutivnim regulativama zračnog prostora i sudjelovati u inicijativama za postavljanje standarda kako bi se oblikovali povoljni ishodi politika.
• Formiranje strateških saveza: Potražiti zajedničke projekte s etabliranim logističkim tvrtkama i tehnološkim pružateljima kako bi se pospješila ulazak na tržište i učinkovito skaliranje operacija.
• Prioritizirati sigurnost i javno prihvaćanje: Implementirati robusne sigurnosne protokole i transparentne strategije angažmana s zajednicom kako bi se izgradilo povjerenje i osigurala društvena dozvola za rad.
• Usredotočiti se na visokovrijedne slučajeve korištenja: Ciljati sektore kao što su isporuke medicinskih potrepština, kritičnih rezervnih dijelova i visokovrijedne e-trgovine, gdje brzina i pouzdanost opravdavaju premijsku cijenu.
• Iskoristiti analitiku podataka: Iskoristiti podatke u stvarnom vremenu i prediktivnu analitiku za optimizaciju rutiranja, korištenja flote i održavanja, potičući operativnu učinkovitost i uštede troškova.

Kapitaliziranjem ovih prilika i izvršavanjem ciljanih strategija, dionici na tržištu autonomne urbane zračne dostave mogu se pozicionirati za vođstvo dok sektor sazrijeva 2025. godine i dalje.

Buduća perspektiva: Inovacije i evolucija tržišta

Buduća perspektiva za autonomnu urbanu zračnu dostavu u 2025. oblikovana je brzim tehnološkim napretkom, evolucijom regulatornih okvira i rastućom urbanizacijom. Kako se očekivanja prema e-trgovini i isporukama istog dana povećavaju, pristupnici logističkih usluga okreću se autonomnim zračnim rješenjima kako bi riješili izazove isporuke posljednjeg kilometra u zagušenim urbanim sredinama. Integracija umjetne inteligencije, naprednih senzora i robusnih komunikacijskih mreža omogućava dronovima i bespilotnim zrakoplovima (UAV) da funkcionišu s većom autonomijom, sigurnošću i učinkovitošću.

Ključne inovacije očekuju se u 2025., uključujući implementaciju dronova s većim kapacitetima za teret sposobnim nositi terete veće od 100 kilograma, kao i implementaciju tehnologije jata za koordinirane operacije flote. Tvrtke poput UPS Flight Forward i DHL Express provode pilote autonomnih zračnih usluga u odabranim urbanim koridorima, fokusirajući se na isporuke s osjetljivim vremenom kao što su medicinske potrepštine i visokovrijedna roba. Ovi piloti informiraju razvoj skalabilnih, komercijalno održivih modela za širu urbanizaciju.

Evolucija propisa je kritični pokretač rasta tržišta. U 2025. godini, vlasti poput Federalne uprave za zrakoplovstvo (FAA) i Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) očekuje se da će finalizirati okvire za rad izvan vizualne linije (BVLOS), integraciju zračnog prostora i daljinsku identifikaciju. Ove regulative omogućit će sigurnu koegzistenciju autonomne zračne dostave s pilotiranim zrakoplovima i urbanom populacijom, otključavajući nove komercijalne prilike.

Evolucija tržišta također se oblikuje strateškim partnerstvima između razvijača tehnologije, logističkih tvrtki i urbanih planera. Na primjer, Volocopter i DB Schenker surađuju na urbanim zračnim logističkim planovima, dok pružatelji infrastrukture ulažu u vertiporte i digitalne sustave upravljanja prometom. Prema McKinsey & Company, globalno tržište gradske zračne mobilnosti — uključujući teret — projektira se na 9 milijardi dolara do 2030. godine, s značajnim rastom očekivanim od 2025. godine nadalje dok se regulatorne i tehnološke prepreke smanjuju.

U sažetku, 2025. godina označava prelomnu točku za autonomnu urbanu zračnu dostavu, a inovacije u tehnologiji dronova, jasnoća u regulativama i suradnja u ekosustavu potiču sektor prema komercijalnoj zrelosti i integraciji u urbanom okruženju.

Izvori & Reference

• McKinsey & Company
• Amazon Prime Air
• Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA)
• Volocopter
• Wing
• Nacionalna laboratorija za obnovljive izvore energije (NREL)
• Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO)
• Boeing
• Airbus
• Aurora Flight Sciences
• Elroy Air
• Wing
• MarketsandMarkets
• PwC
• Grand View Research
• EHang
• Mordor Intelligence
• Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST)
• Upravna agencija Velike Britanije
• Lloyd’s of London
• DB Schenker